Intervju – Slobodan Kotlica, majstor borilačkih i duhovnih veština

Više od četvrt veka proveo je tražeći sebe u raznim borilačkim veštinama. Učio  je Slobodan Kotlica iz Podgorice karate-do i kik-boks, i džudo, i tradicionalni boks, i rvanje, brazilsku džiu-džicu,  i rukovanje oružjem kao pripadnik specijalnih jedinica policije, i ušao je zatim u jogu. Izučavao je taoizam, sufizam, budizam, zen budizam, hinduizam, pravoslavno tihovanje…Gore-dole, s brda na planinu pa u udolinu i opet gore, sve u potrazi za sobom.  

Razne veštine i „put ratnika“ donele su mu disciplinu, mentalnu snagu, empatiju, svest o slobodnoj volji i zdravo telo koje ga je nagradilo titulom – najsnažnijeg Crnogorca.

• Mnogo toga čovek može da nauči kroz borilačke veštine – kaže Slobodan Kotlica majstor hata joge, hiropraktičar, duhovni i fizički iscelitelj. –  U prošlim vremenima, kada je život vrijedio mnogo manje nego danas, dolazile su do izražaja te divne osobine ratnika. U modernom dobu, prave borilačke vještine se sve rjeđe izučavaju i već duže vrijeme su se transformisale u borilački sport koji je, iako ima pozitivnih strana, predstavlja iskrivljenu sliku života. U njemu se osoba takmiči da bude bolja od druge osobe i to je polazište za različite loše pojave.  

Da li se ikada završava „put ratnika“?

• Ne, to je put do prosvijetljenja. U početku su protivnici spoljnje prijetnje koje pokušavamo savladati. Kako vrijeme prolazi, mi uviđamo da su te spoljašnje prijetnje samo projekcije našeg uma, te se ratništvo okreće ka unutra. Ego, um, podsvijest… Njihovo nadvladavanje predstavlja unutrašnji put ratnika koji se ne završava dok se ne vratimo u Boga, Izvor, Supersvijest ili kako već kome odgovara.

Držite časove hata joge, zašto je  uopšte joga važna za naše telo i naš duh?

• Hata joga ima za osnovni cilj pripremanje organizma za unaprijeđivanje našeg nervnog sistema, za provođenje božanskih energija.

Da li su i koliko Crnogorci zainteresovni za jogu?

– Crnogorci na jogu uglavnom gledaju kao na neku čudnu, nerazumljivu disciplinu sa egzotičnog Istoka. U crkvenim redovima kažu čak, da je joga đavolja stvar. Oni koji je praktikuju, pak, po mojim saznanjima ne dostignu visok nivo duhovnog razvoja jer se ovdje joga reklamira kao sredstvo za mršanje, kao fitnes disciplina i slično.

Kako menjamo sebe?

• Kada pominjemo „sebe“, moramo imati na umu definiciju toga. Postoji malo „ja“ koje je zapravo naša ličnost i koje predstavlja skup impresija od momenta začeća pa do određenog trenutka u životu, kao i naslijeđenu karmu i impresije iz prethodnih života. To je ono što mi nijesmo. Ono što mi istinski jesmo, je naše veliko „Ja“ a to je nemanifestovana, bezvremena, božanska priroda koja je čisto Biće, čista ekstatična ljubav/ blaženstvo. Mi možemo mijenjati naše malo ja, šta više to je smisao postojanja ljudskih bića, da transmutacijom našeg malog „ja“ spoznamo svoje veliko „Ja“. Svaka osoba ima svoj put i svoj način i zato može postojati religija koliko je ljudi na ovom svijetu. Bitno je shvatiti da sve patnje, teškoće i prepreke imaju uzrok unutar nas samih i onda čitav novi svijet kreće da se otvara. To je ozbiljan posao.

Kako da umirimo um i naše postupke?

• Najjednostavnija alatka za smirenje uma i postupaka je duboko disanje. Dostupna je svima i možemo je praktikovati bilo gdje i bilo kada. Kada duboko dišemo, u organizmu se aktivira prirodni mehanizam za samoizliječenje. Udahnite duboko na nos, zadržite 3 sekunde i zatim lagano izdahnite na usta. Ponovite 3 puta ovaj proces i osjetićete kako se vašim tijelom širi talas svježine i opuštenosti. U jogičkim naukama postoji mnogo različitih tehnika disanja, pranajama, za različite benefite vašeg organizma.

Šta mislite, koja je od svih osobina koje posedujemo najgora po nas?

• Vjerujem da je najgori po nas pretjeran materijalizam.

Da li imate savet kako da pobedimo naš ego?

• Ne treba se boriti protiv ega. Buda je pomagao svojim sledbenicima da „vide“ kroz ego, da ga „provale“, drugim riječima, da vidimo da ego nije čvrst entitet koji povezujemo sa svojim tijelima i umovima, već samo misao ili niz misli koje se javljaju s vremena na vrijeme, i da se prema njemu postupa sa saosećanjem, kao što se odnosimo prema egu drugih. Jednostavno rečeno, mislim da treba da „smrtno volimo ego“. Ego napreduje u našim naporima da ga pokorimo, i zato bismo mogli pokušati da usvojimo prihvatljiviji stav prema njemu.

Danas decu non-stop voze po nekakvim treninzima ali ona, izgleda, dobiju uglavnom  prezauzetost…?

• Ne bi valjalo na djecu prenositi svoje ambicije. Svako dijete ima svoj put u životu i roditelji treba da budu više kao logistička podrška.

Ta svakodnevna užurbanost i lažna zaposlenost sveta – kuda ona vodi i kako joj se odupreti?

• Vjerujem da je to nametnuto, jer nas samo odvlače od naše istinske svrhe, spoznaje Boga ili Sopstva. Znate, nijednom današnjem savremenom društvu nijesu potrebni prosvijetljeni ili produhovljeni ljudi. Njima se ne može manipulisati.

Kako biti zdrav, šta raditi?

• Najjednostavnije rečeno, s jedne strane mi smo duh a sa druge materija. Održavanje balansa je ključno.

Šta vas u životu ispunjava?

• Ja sam ispunjen sam po sebi, samo mi je trebalo vremena da se sjetim toga.

Dijana Dimitrovska